Nacionalni park Brijuni

14 otoka s ukupno gotovo 7,5 četvornih kilometara zemlje leži pred obalom Istre — bolje poznato kao park prirode Brijuni. Park, osnovan 1983. i otvoren javnosti, s okolnom vodenom površinom pokriva 33,9 četvornih kilometara, ukupna dužina obale iznosi preko 45 km. Upravo na oba glavna otoka, Velikom Brijunu i Malom Brijunu, posjetitelji osim tipičnih kamenih plaža nalaze i šljunčane i čak pješčane uvale. Otočni krajolik, koji je porastom razine mora prije oko 10000 godina bio odvojen od kopna, sastoji se uglavnom od smeđe i crvene glinene zemlje, koja nudi savršenu podlogu za ovdje uspijevajuće biljke. A mramorasta struktura dubljih slojeva zemlje nekoć je privlačila Rimljane, koji su u kamenolomima crpili materijal za svoje veličanstvene građevine na kopnu. S 2350 sunčanih sati i prosječnom temperaturom od 13,9 stupnjeva Celzija otoci predstavljaju tipični ljetni raj i vjerojatno se samo statusu nacionalnog parka može zahvaliti što ovdje danas ne rastu u visinu hotelski kompleksi, nego tipične biljke hrvatskoga Jadrana, koje su u dugoročnim projektima bile uređene u lijepe parkovne nasade. Diktator je Tito doduše otoke prije nekoliko desetljeća proglasio svojim posjedom i zaštićenim područjem — no imao je pritom manje za cilj zaštitu prirode nego udaljavanje posjetitelja. I nije se samo on ovdje ograđivao: do danas se ljetno sjedište hrvatskih predsjednika nalazi u parku Brijuni, tako da je posjet moguć isključivo s vođenim turama.

Ulaz u nacionalni park nalazi se na kopnu u obalnoj luci Fažani, sedam kilometara daleko od Pule. Odavde se trajektnim brodom dolazi na Veliki Brijun unutar samo 15 minuta. I mjesta Rovinj i Rijeka nude transfere. Na vođenim dnevnim izletima istražuje se priroda i kultura glavnoga otoka Velikog Brijuna s panoramskom vožnjom vlakićem kroz šume, posjetom fazanariji te razgledavanjem muzeja s prirodoznanstvenom, arheološkom i povijesnom zbirkom; tko na svoju ruku u višednevnim ekskurzijama želi razgledati i 13 daljnjih otoka, trebao bi se kod uprave parka propitati za uvjete najma brodice i za propise i ograničenja koja treba uzeti u obzir. Uprava parka na upit nudi i zarone, izlete na Mali Brijun ili tematske vožnje o šumarstvu, dinosaurima, biološkoj hrani ili arheologiji. Posve autonoman čovjek je na Velikom Brijunu prije svega s vlastitim (iznajmljenim) biciklom, kojim se prema volji i raspoloženju može dovoziti do znamenitosti i vidikovaca. Automobili su naprotiv dopušteni samo u ograničenom broju za upravu parka.

Kanal Fažanski, koji otoke odvaja od kopna i dubok je samo 12 metara, nastao je prije manje od deset tisuća godina. Prije su dakle otoci bili obalno gorje Istre, tako da i ovdje podloga se sastoji od gotovo horizontalnih krednih vapnenačkih slojeva, na kojima je u višim razinama naslagana crvena zemlja ili smeđe karbonatno tlo, koje su blizoj kopnenoj regiji dale ime „crvena Istra“. Relativno mekano tlo vodi i do jake raščlanjenosti otoka: kada su još bili vrhovi istarskih gora, vjetar i tokovi kiše doveli su do usjeka i dolina, danas plime ispiru uvale sve dalje. Ukupno se u Nacionalnom parku Brijuni nalazi 46,4 km obale, od čega samo 26,6 km otpada na glavni otok, Veliki Brijun. Velik je 555,77 četvornih kilometara i doseže visinu od 55 metara nad razinom mora. Njegova mala sestra, Mali Brijun, ima površinu od 107,28 četvornih kilometara i najvišu točku na 30 m. Ostali otoci variraju između gotovo 20 i manje od jednoga četvornog kilometra, najplitkiji je tek 5 metara visok, najviši 18. Na otocima Verige, Kozlac, Javorika, Dobrika i Vanga postoje osobito lijepe pješčane i šljunčane plaže, a na Velikom Brijunu se velika vlažnost zraka i blaga klima otoka osobito lijepo odražava na vegetaciji.