Flora i fauna

Nasuprot drugim parkovima prirode, flora Brijunskoga parka nije prepuštena sebi samoj i prirodi. Domišljat koncept kontroliranih krčenja, sadnje biljaka tipičnih za zemlju i velikoplošnoga dizajna krajolika stvorio je jedinstvenu kulisu koja se sama drži u ravnoteži. Tako park osvaja upravo ljubitelje mediteranskoga bilja darežljivim nasadima tipičnih vegetacija: 261 hektar makije, 118 hektara parkovnoga nasada, preko 100 hektara hrastove šume i 124 hektara pašnjaka nude za svaki ukus prikladan krajolik i prije svega jedno: raznolikost! Osim toga ovdje uspijevaju biljke koje se inače nalaze samo u Istri, kao na primjer divlji krastavci, razne trave i određene vrste maka.

Uz mnoge vrste ptica, insekata, riba, korisnih i drugih životinja u parku i njegovoj okolici, Brijunski je park slavan prije svega po jednoj u Hrvatskoj veoma netipičnoj vrsti: predsjednik Masic osnovao je 2001. zakladu da bi život ovdje nastanjenih afričkih slonova Sonyja i Lanke oblikovao još ugodnijim. Prostrano područje i dnevni obroci, koji se sastoje od 100 kg sijena, 3 kg riže, 20 kg kruha, 30 kg voća i povrća i 20 kg slame, financiraju se iz toga fonda. I nesponzorirane životinje imaju korist od pozornosti koju debelokošci privlače na sebe, jer se tom mjerom općenito okruženje primjereno vrsti stavlja u središte zanimanja i tim se putem i divljim životinjama olakšava naravan život u čistoj okolini