Kopno i more — Nacionalni park Kornaten

Budući da su Kornati od ilirskoga naseljavanja prije oko 4000 godina bili podvrgnuti takoreći sistematskim sječama, kopnena se flora danas i ograničava na nekoliko otpornih biljaka kamenih siparišta, koje doduše mogu fascinirati stručnjaka, ali prosječno zanimanom posjetitelju najčešće ipak pokazuju previše malo cvjetova, veličine i mirisa. Malo pomalo bi izvorno ovdje uspijevajuće hrastove šume trebale i ponovno određivati krajobraznu sliku Kornata, ali budući da se toku prirode želi što je manje moguće ulaziti u put umjetnim nasadima, to će još potrajati neko vrijeme. Do tada je i ovca vjerojatno najprisutnija životinja kornatske faune. Inače se s vremena na vrijeme otkrije zec ili kuna bjelica, uvijek iznova gušteri promiču preko toploga kamenja, a na klifovima se mogu vidjeti i slušati velike populacije čiopa, galebova, lastavica i golubova. Osim toga na Kornatu žive i zmijar, ušara i vjetruša. No ukupno se mora priznati da životinjski i biljni svijet kornatskih otoka za pravom kulisom i prije svega za morskim svijetom (još) podosta zaostaje.

Morska fauna Kornata na prvi se pogled čini kao da odgovara onoj Jadrana. Tek pod površinom vrve lijepo šarene, ali malo neobične ribe. Zaroni li se ipak dublje, u blizini dna i na morskom dnu ovoga krškog kamena nalazi se mnoštvo osobitih živih bića, od kojih se nemalo njih vjerojatno prvi put u životu vidi. Do sada se zna za 346 vrsta biljaka, od kojih 222 pripadaju crvenim algama, 72 smeđim algama i 51 zelenim algama. Velika raznolikost i jaka rasprostranjenost morske flore dokazuje čisto i neoštećeno stanje mora između otoka. Tako i nije čudo da se i životinje ovdje dobro osjećaju: već je izbrojeno gotovo 300 vrsta životinja, najzanimljivije i najbrojnije od njih na okomitim klifovima na morskoj strani otoka. Ovdje se 25 različitih spužava drži za kamen, 65 različitih kralježnjaka i još 96 mekušaca hitro promiče, 20 bodljikaša gmiže između kamenih izbočina, a 21 plaštenjak i žarnjak osjeća se kao doma. Tko ima malo strpljenja i dobre oči, na zaronima će zasigurno otkriti crvenu barbunu, škrpinu, lumbrake, krvavoprugu sparu, ušate, pirke i nebrojene druge šarene ljuskavce. Nadalje ovdje ima i sipa, lignji i hobotnica — pri prvom se dodiru često oduševljenje i zaprepaštenje drže u ravnoteži! Budući da Kornati riskiraju izgubiti svoj ugled najribljega kraja Jadrana — upravo je taj renome doveo do prelova i dijelom nedopuštenih ribolovnih izlazaka — uprava je parka veoma pažljiva da fond održi aktivnim i živim. Zato ribolov udicom i druge metode lovljenja ribe ovdje nisu dopušteni, odnosno zahtijevaju dopuštenje. A zapravo i najuvjereniji ribolovac amater zna — prije nego što vise na udici, većina riba izgleda mnogo ljepše nego poslije!